Problem pri stambenom zbrinjavanju radnika prvenstveno su niska primanja, a slijede rad na crno, visoke kamatne stope i ugovori o radu na određeno vrijeme, koji im onemogućavaju podizanje stambenog kredita, kazao je u intervjuu za „Dan” Danilo Popović, direktor Crnogorskog fonda za solidarnu stambenu izgradnju (CFSSI). Taj fond je često izložen kritikama zbog netransparentnog rada i raspodjela stanova, a Popović tvrdi da su te kritike neutemeljene. On ističe da je CFSSI do sada izgradio stambene objekte u gotovo svim opštinama u Crnoj Gori.
– Od 1996. godine do polovine ove godine izgradili smo 1.957 stambenih jedinica u Podgorici, Budvi, Beranama, Pljevljima, Kolašinu, Nikšiću, Andrijevici, Rožajama, Cetinju, Mojkovcu, Tivtu, Baru, Plužinama i Bijelom Polju. Ako stvari sagledate na način da svaki od zbrinutih radnika u prosjeku ima četvoročlanu porodicu, stambeno je obezbijeđeno 7.828 ljudi – istakao je Popović.
On je najavio da će u narednoj godini nastaviti izgradnju stambenih objekata u Petrovcu (57 stambenih jedinica), Meljinama (23) i Žabljaku (30). Planiraju i izgradnju još jednog stambenog objekta u Budvi sa 32 stana.
● Kako komentarišete kritike zbog navodnih zloupotreba u Fondu za solidarno stambenu izgradnju?
Na svaku pozitivnu kritiku, bilo privatnu, bilo poslovnu, gledam kao na povratnu informaciju i kao na mogućnost vlastitog napretka ili napretka Fonda, i rado je prihvatam. Iskreno, nisam mogao a da ne primijetim da najveći broj negativnih kritika na rad Fonda dolazi iz određenih „kuhinja”. Te kritike doživljavam kao netačne i neutemeljene, i nijesu predmet mog interesovanja. Po osnovu takvih neutemeljenih informacija koje se plasiraju u medijima, često smo bili predmet raznih kontrola od strane državnih organa, a njihovu neutemeljenost najbolje pokazuje to što ni u jednom od tih slučajeva nije bilo sudskog procesuiranja.
● S obzirom na to da su Fond formirali Vlada, Savez sindikata i Unija poslodavaca, zašto Vaš rad nije transparentniji i zašto često odbijate da dostavite dokumentaciju o radu?
Reagovali smo na sve podnijete zahtjeve i blagovremeno dostavili traženu dokumentaciju, naravno ako je podnijeti zahtjev imao zakonski osnov. Osnivači Fonda u potpunosti su upoznati sa radom te institucije, kako preko svojih predstavnika u odboru direktora koji upravlja društvom, koji skoro svakodnevno učestvuju u radu Fonda i upoznati su sa svim bitnim podacima vezanim za njega, tako i iz izvještaja o radu koje dostavljamo vlasnicima društva po završetku svake poslovne godine.
● Koji su najveći problemi kada je pitanju stambeno zbrinjavanje radnika?
Najveći problem predstavlja činjenica da je nakon privatizacija javni stambeni fond skoro potpuno nestao, a da kroz privatizaciju nijesu obezbijeđena dovoljna finansijska sredstva za zadovoljavanje stambenih potreba. Stambeni fond se nije obnavljavo, stanovi su u periodu socijalizma građeni iz sredstava javnog sektora, dodjeljivani su maltene svima i omogućavana je njihova dalja privatizacija.
● Zašto stanove koje Fond gradi, umjesto radnicima, često prodajete drugim licima, i to po tržišnim cijenama?
Netačno je da stanove prodajemo po tržišnim cijenama. Molim da mi dostavite jedan od takvih ugovora o kupoprodaji. Cilj i duh ovog projekta je izgradnja stanova solidarnosti za potrebe rješavanja stambenih pitanja zaposlenih po povoljnijim uslovima od tržišnih sa teritorije opštine koja dodjeljuje zemljište. Cijena naših stanova znatno je niža od tržišne, jer je relaksirana od naknade po osnovu zemljišta i naknade za komunalno opremanje građevinskog zemljišta, koje dodjeljuje opština i ona se zasniva na troškovnoj cijeni. Stanovi Fonda su u proteklom periodu prodavani, i sada se prodaju, po utvrđenim cijenama, formiranim na bazi troškova, a do povećanja cijene može doći zbog eventualne promjene PDV-a i zbog troškova kredita, tj. ukoliko stan nije plaćen u skladu sa rokovima, a Fond je na ime neizmirenja morao podići kredit, s tim što ni u tim slučajevima ne možemo govoriti da je cijena tržišna, jer je i tada mnogo niža od tržišne ponude.
Crnogorski fond za solidarnu stambenu izgradnju pri raspodjeli i prodaji stanova koje gradi prepoznaje isključivo ulagače koji Fondu uplaćuju sredstva za rješavanje stambenih pitanja svojih zaposlenih. Ulagači Crnogorskog fonda za solidarnu stambenu izgradnju su skoro isključivo poslodavci – pravna lica sa teritorije Crne Gore. Ulagači-pravna lica sa teritorije države dostavljaju Fondu odluke o nosiocima prava na kupovinu stanova iz firmi ulagača.
M.S.